Vodeni sukob je termin koji opisuje sukob između zemalja, država ili grupa oko prava na pristup vodnim resursima.[1][2] Ujedinjene nacije priznaju da sporovi u vezi s vodom proizlaze iz suprotstavljenih interesa korisnika vode, javnih ili privatnih.[3] Kroz historiju se pojavljuje širok spektar sukoba oko vode, iako se tradicionalni ratovi rijetko vode samo zbog vode.[4] Umjesto toga, voda je kroz povijest bila izvor napetosti i faktor u sukobima koji počinju iz drugih razloga. Međutim, vodeni sukobi nastaju iz nekoliko razloga, uključujući teritorijalne sporove, borbu za resurse i stratešku prednost.[5] Sveobuhvatnu onlajn bazu podataka o sukobima vezanim za vodu – hronologiju sukoba u vodi – razvio je Pacifički institut.[6] Ova baza podataka navodi nasilje nad vodom unazad skoro 6.000 godina.
Ovi sukobi se dešavaju i u slatkoj i u slanoj vodi, i između i unutar nacija. Međutim, sukobi se uglavnom dešavaju oko slatke vode; jer su slatkovodni resursi neophodni, a ipak oskudni, oni su centar vodenih sporova koji nastaju zbog potrebe za pitkom vodom, navodnjavanjem i proizvodnjom energije.[7] Kako je slatka voda vitalan, ali neravnomjerno raspoređen prirodni resurs, njena dostupnost često utiče na životne i ekonomske uslove zemlje ili regije. Nedostatak isplativih opcija vodosnabdijevanja u područjima kao što je Bliski istok,[8] između ostalih elemenata vodne krize može staviti ozbiljne pritiske na sve korisnike vode, bilo korporativne, vladine ili pojedinačne, što dovodi do napetosti i eventualno agresije.[9]
© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search